Vrijeme nicanja mliječnih zubi je vrlo individualno i promijenjivo, te se u većini slučajeva razlikuje od djeteta do djeteta.
Prvi mliječni zubi kod djeteta najčešće , u prosjeku , izbijaju u dobi od 8. mjeseca ( odstupanja su u pravilu od + / – 2 . do 3 . mjeseca ) a zadnji u dobi od oko 30 . mjeseca ( također uz odstupanja + / – 2 . do 3 . mjeseca ) .
Rijetko se i događa da se dijete rodi s jednim ili dva, najčešće centralna ( prva ) sjekutića. Navedeni zubi nakon nekoliko tjedana ispadnu i na njihovo mjesto dolaze novi mliječni zubi .
Mliječni zubi obično niču u intervalima i grupama od 2 . do 4 . mjeseca .
Najčešće mliječni zubi niču sljedećim redoslijedom :
Donja dva prva sjekutića ( jedinice ) u dobi od 6 . do 8 . mjeseca , zatim
dva prva gornja sjekutića između 8 . do 12 . mjeseca života .
Slijede dva gornja druga sjekutića ( dvojke ) koja niču između 9 . i 14 . mjeseca pa
dva donja druga sjekutića između 10 . i 16 . mjeseca života .
Nakon sjekutića slijedi nicanje dva gornja prva kutnjaka ( četvorki ) i to u dobi od 14 . do 18 . mjeseca ,
dok između 14 . i 19 . mjeseca života niču dva donja prva kutnjaka .
Poslije četvorki niču mliječni očnjaci i to obično najprije gornji pa zatim donji u dobi od 17. do 23 . mjeseca života djeteta.
Na kraju kod djeteta niču drugi kutnjaci ( petice ) , najčešće prvo donji a iza njih gornji , u dobi od 23 . do 33 . mjeseca života .
Stoga nicanje mliječnih zubi kod većine djece traje oko dvije i pol godine i najčešće ali ne uvijek dijete s navršene dvije i pol godine života ima u ustima sve mliječne zube , njih 20 , i to u svakoj čeljusti po deset : dva prva ( središnja ) sjekutića , dva druga sjekutića, dva očnjaka , dva prva kutnjaka i dva druga kutnjaka .
Za razliku od trajnih zubi kod mliječnih zubi ne postoje pretkutnjaci .
Također između prednjih mliječnih zubi postoje razmaci , dijasteme , kao posljedica što se u isto vrijeme razvija i raste čeljust. Tako se razmacima između mliječnih zubi osigurava dovoljno mjesta i pravilan smještaj u čeljusti većih i širih trajnih zubi. Obično je najveći razmak između drugog mliječnog sjekutića i očnjaka u gornjoj čeljusti, te očnjaka i prvog kutnjaka u donjoj čeljusti .
Prilikom nicanja zubi kod djece se često pojavljuju i popratni , kako opći tako i lokalni simptomi .
Najčešći opći simptomi su :
- Povećana razdražljivost ,
- Nesanica ,
- Odbijanje jela , i
- Lagano povišena temperatura .
Ti opći simptomi se pojavljuju radi nelagode i bolova tijekom nicanja odnosno prodora zuba kroz sluznicu u usnu šupljinu. Kako nicanje zubi predstavlja normalan fiziološki proces, povezivanje s povećanom temperaturom ili drugim sistemskim smetnjama nije opravdano. Često dijete u vrijeme nicanja zubi oboli od neke druge bolesti koja za posljedicu ima povišenje temperature i ubrzanje metabolizma, odnosno učestalije stolice kod djece ali tome nije uzrok nicanje zubi .
Od lokalnih simptoma koji se najčešće pojavljuju su :
- Prividno povećano lučenje sline jer dijete još nema naviku gutanja a usna šupljina je kod djeteta plitka a i usporedno s nicanjem zubi se razvijaju i žlijezde slinovnice
- Blijedilo sluznice
- Svrbež sluznice
Prilikom pojave navedenih simptoma djetetu možete pomoći na način da nabavite igračku, kombinaciju zvečke i grickalice za usta, pomagalo koje će dijete staviti u usta i trljajući sluznicu ublažiti svrbež i poboljšati cirkulaciju. Danas na tržištu postoje različite zvečke od kojih neke imaju posebnu gumu koja se zamrzne i hlađenjem sluznice dodatno ublažuje popratne simptome u ustima kod djeteta prilikom nicanja zubi. Također postoje i različiti gelovi i kapi koji se utrljaju u sluznicu a kako u sebi imaju i anestetik ublažuju lokalne simptome. Ako su popratni simptomi jače izraženi možete djetetu dati i sirup analgetik protiv bolova ali se u tom slučaju bolje savjetovati s doktorom dentalne medicine .
