Tag: šepanje

Razvojna displazija kuka (prirođeno iščašenje kuka)

Piše dr. med. Ines Tizaj

Razvojna displazija kuka najčešća je anomalija lokomotornog sustava, a ona podrazumijeva nedovoljnu razvijenost zglobne čašice kuka koja pogoduje iščašenju. Procjenjuje se da je u Europi inciencija displazije 2-4% svih novorođenčadi, a luksacija nastaje u dvoje na 1000 djece nakon novorođenačke dobi.


Etiologija ove bolesti je izrazito multifakorna. Važnu ulogu imaju genetski faktori, pa je tako u 20% djece s anomalijom kuka pozitivna obiteljska anamneza. Rizični spol su djevojčice te rođenje zatkom. Pri povijanju novorođenčeta sa maksimalno raširenim i ispruženim nogama te nepokretnim kukovima, prevalencija luksacije drastično se povećava; nasuprot fiziološkom položaju raširenih i savijenih kukova s mogućnošću gibanja.


Klinička slika

Prvih dana nakon rođenja glavni simptom je kuk, koji se može dislocirati kod širenja nožica djeteta, dok se popuštanjem pritiska zglob vraća na svoje mjesto. Računa se da oko 1% novorođenčadi ima labav kuk, ali samo u manjeg broja djece nastane iščašenje.

U dobi od mjesec do dva mjeseca starosti pozitivan je tzv. Ortolanijev pokus, kojim se pokušava namjestiti iščašen kuk te se pod rukom osjeti mukli preskok zdjeličnog djela natkoljenične kosti preko zdjelice.

Nakon 2.do 3.mjeseca života nastaje ukočenje (kontraktura) kuka, pa je ograničeno širenje nožica djeteta.

Ostali znakovi luksacije su asimetrija poprečnih brazda mekih tkiva na bedru, nejednakost visina koljena kad dijete leži na leđima a noge su skupljenje i savinute u kuku i koljenu.

Kad dijete prohoda vidi se šepanje ako je luksacija jednostrana, ili geganje ako je ona obostrana.

Dijagnostika se postavlja na temelju uzv pregleda kukova po rođenju ili rtg istih ali nakon 3.ili 4.mjeseca starosti.


Liječenje

Liječenje razvojne displazije kuka područje je rada ortopeda. Cilj je postići normalan anatomski i fukcionalni odnos natkoljenice i zdjelice, uz urednu funkciju kuka. Rezultati liječenja ovise o dobi djeteta i o težini anomalije.

U novorođenčadi se u velikoj mjeri labavi kuk spontano stabilizira tijekom prvih triju tjedana života. Nakon 3.tjedna starosti ponovi se ortopedski i ultrazvučni pregled, ako je nalaz uredan potrebne su samo redovite kontrole. U slučaju labavosti, kuk se ručno namješta i stavlja se u neku od naprava za njegovo održanje u namještenom položaju. Najčešće se za to primjenjuju Pavlikovi remenčići koje dijete mora trajno nositi 10 tjedana. Svaka 2 tjedna se otpuštaju i prilagođavaju rastu djeteta, a kontrole pravilnog položaja kuka vrše se ultrazvukom.

Svakako veliku ulogu u sprečavanju displazije kukova ima i tzv. široko povijanje.


Prognoza

Prognoza ovisi o dobi početka liječenja, o težini anomalije na početku liječenja te o dosljednosti provedenog liječenja.

Terapija započeta nakon navršene 1. godine nikada ne rezultira posve normalnom funkcijom i položajem zgloba. Što je dob djeteta viša, manja je mogućnost neoperativnog, tzv. konzervativnog liječenja. Nakon 3. godine svaka korekcija zgloba zahtijeva operaciju.

Rubrika riječ stručnjaka, Zdravlje | Tag , , , | Comments Off on Razvojna displazija kuka (prirođeno iščašenje kuka)