Već u starom vijeku bila je dobro poznata velika vrijednost jabuke i njezino upotrebljavanje u ljekovite svrhe. Stara engleska poslovica kaže: “one apple a day keeps a doctor away” ( jedan jabuka na dan, tjera doktora van). Danas jabuka raste divlje ili uzgajano. Poznato je preko 7.000 sorata jabuka. U zrelom plodu jabuke najviše je vode (i do 85 posto), zatim ugljikohidrata ) oko 12 posto (glukoza, fruktoza, saharoza, pektin, celuloza), a u manjim količinama nalaze se organske kiseline (jabučna kiselina), sve esencijalne i neesencijalne aminokiseline (u vrlo malim količinama), boje (klorofil, karoteonidi i antocijanin), vitamini (A,B, C, E) i minerali (natrij, željezo, fosfor, mangan, magnezij, cink, a posebice kalij), esteri octene, limunske, jantarne, mliječne, oksalne, salicilne, kapronske i mravlje kiseline, neki alkaloidi, geraniol, acetaldehid, pektin, galotanin, prehrambena vlakna, pa čak i masnoće.
Nije svejedno ako se jabuka jede sama ili zajedno s ostalom hranom. Ako se jede uz obrok onda se dulje zadržava u želucu i time se unište njena korisna svojstva. Zato je najbolje jabuku jesti ili pola sata prije obroka ili dva sata nakon obroka.
Jabuka kao čistač organizma:
Plod jabuke dobar je za čišćenje organizma jer potiče rad jetre i mokrenje. Može djelovati kao prevencija protiv infarkta (preporuča se pojesti dvije jabuke dnevno, a onima koji su doživjeli infarkt preporuča se kao lijek čak kilogram i više jabuka dnevno). Dobre su i za osobe koje boluju od arterioskleroze, reumatizma i pretilosti (viška kilograma). Pomaže pri izlučivanju mokraće i čisti krv pa se preporuča osobama koje imaju teškoća s jetrom i bubrezima. Zbog pektina u ljusci jabuka je dobro sredstvo za reguliranje probave i liječenje oboljelih od crijevnog katara. Jabuke su se nekada koristile za liječenje gripe, vrućice, bronhijalnih bolesti, odčepljivanje nosa i dišnih organa, te za brži oporavak nakon bolesti.
U sadašnjem vremenu loš sastav hrane opterećuje probavni sustav i zahtijeva puno probavnih tokova. Preradom hrane u organizmu stvaraju se kiseline i gomilaju produkti razgradnje, što zahtijeva pojačan rad organa i mnogo vode da se isperu ostaci. Zbog toga nutricionisti preporučuju unos što veće količine voća i povrća (i do pet puta dnevno) koje sadrži puno vode, vitamina i mineralnih tvari. Jabuka je vodenasta, a u organizmu djeluje lužnato, pa služi za “ispiranje” i ravnoteženje kiselo-lužnate reakcije, što znači da pomaže čišćenju organizma.
Jabuka za jačanje imuniteta:
Jabučnisok od kiselih jabuka liječi prehladu, promuklost, kašalj, razne upale, ovapnjenje krvnih žila, bolesti kostiju. U jabukama ima puno polifenola, koji imaju vrlo poželjnu sposobnost “lovaca” slobodnih radikala. Izolirani i koncentrirani poliflavonoidi služe kao bojila za hranu (potpuno su neškodljivi) .
Jabuka kao pomoć pri mršavljenju:
Jabukom se unosi u organizam mnogo vode (što je poželjno pri dijetama), vitamina, minerala i vlakana, koja pomažu regulaciji stolice i daju osjećaj sitosti, a pojačava se i izlučivanje mokraće. Pektin ima veliku ulogu pri odstranjivanju kolesterola jer je lako topiv u vodi, a bubreći “zarobljava” molekule kolesterola i odvodi ga iz organizma. Jednako je i s taninima, koji djeluju pri metabolizmu masti (taninska kiselina iz jabuke onemogućava taloženje masti u jetri). Djeluje protiv proljeva (upotrebljava se kada se nariba i posmeđi na zraku). Ljuske jabuka, pogotovo osušene, imaju dosta pektina, a koriste se za sprječavanje lakših poremećaja probavnih organa.
