Tag: gušenje

Strano tijelo u dišnim putevima

piše dr. med. Ines Tizaj

Djeca u dobi između 6 mjeseci i 3 do 4 godine, ali i starija sklona su stavljati u usta sitne predmete koji vrlo lako mogu dospjeti u dišne putove. Učinak stranog tijela u dišnim putevima ovisi o veličini, obliku i vrsti predmeta.

Veća strana tijela mogu zaglaviti u gornjim dišnim putevima i neposredno ugroziti život, dok manja tijela obično dolaze do donjih, sitnijih dišnih puteva pa su i simptomi blaži. Metalna i plastična strana tijela obično u pravilu manje nadražuju sluznicu od biljnih koja su obično kontaminirana, a osim toga i bubre pa izazivaju jaku lokalnu i opću reakciju organizma.

Klinička slika

Aspiracija stranog tijela u dišne putove izaziva simptome koji tipično teku u nekoliko faza.

U prvoj fazi, neposredno nakon udisaja stranog tijela, javlja se dramatična slika kašlja, gušenja, povraćanja pa čak i kratkotrajnog gubitka svijesti. Simptomi se mogu smiriti nakon nekoliko minuta do sati ili se mogu zaboraviti kao kratkotrajni incident. Nakon nekoliko sati mirne faze, javljaju se simptomi ovisno o lokalizaciji stranog tijela- nastaje edem sluznice dišnih puteva koji se manifestira kašljem, boli, promuklosti, inspiratorni stridor (karakterističan zvuk koji nastaje kod udisaja) ili pak uporni kašalj sa sukrvavim iskašljajem ako je tijelo zabodenu u sluznicu nižih dišnih putova. Ako se tijelo nalazi u bronhima, malim, završnim dišnim putevima u plućima; nastaje klinička slika djelomične opstrukcije tih dišnih putova uz komplikacije u smislu eventualnog emfizema, atelektaze, učestalih bronhopneumonija pa u krajnjem slučaju do apscesa pluća.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavljana osnovu temeljne anamneze, fizikalnog statusa, rtg slike vrata ili pluća ili bronhoskopije koja ima za cilj ne samo dijagnostiku već i vađenje stranog tijela.

Postupak i liječenje

Ako se radi o dojenčetu, postupak je sljedeći:

1.      dojenče treba položiti na podlakticu spasioca glavom i licem koso prema dolje pod kutom od oko 60 st., tako da su glava i vrat zahvaćeni prstima

2.      udariti početnim dijelom dlana četiri puta čvrsto između lopatica

3.      ako to nije pomoglo, treba dojenče okrenuti i poleći na tvrdu podlogu na leđa i pritisnuti s dva prsta čvrsto na donji kraj prsne kosti u dubinu od 1 do 2.5cm ovisno o veličini dojenčeta, četiri puta za redom

4.      ako disanje nije uspostavljeno, uhvatiti donju čeljust i jezik zajedno između palca i kažiprsta i povući jezik i čeljust zajedno prema gore (kad bolesnik leži)- to je ponekad dovoljno da se vidi strano tijelo koje se može pokušati izvaditi prstima samo ako se ono jasno vidi, nikako u suprotnom slučaju. Nikako se ne smije naslijepo gurati prst u ždrijelo!

5.      ako još nema spontanog disanja, pokuša se reanimacija umjetnim disanjem- usta na usta ili usta na nos

6.      ako treba, postupci od 1 do 5 se mogu ponavljati, dok ne stigne pomoć!

Tzv. Heimlichov hvat, koji se preporuča az veću djecu i odrasle, može biti opasan za dojenčad, pa ga u toj dobi ne valja primjenivati.

Ako je riječ o djetetu poslije prve godine života, odmah treba pokušati primijeniti Heimlichov hvat.

1A.    ako je dijete pri svijesti i može stajati, zahvat se izvodi stojeći djetetu iza leđa. Dijete se obuhvati oko struka obim rukama; jedna se šaka stisne i položi na gornji dio trbuha malo iznad pupka, ali tako da se ne dodiruje ni završnio dio prsne kosti ni rebreni luk; a slobodnom rukom se naglo pritisne stisnuta šaka u trbuh u smjeru prema gore, 6 do 10 puta zaredom

1B.     ako dijete nije pri svijesti, treba ga poleći na leđa, spasilac mora kleknuti pokraj djeteta i dlanom jedne ruke 5 do 6 puta naglo i čvrsto pritisnuti na područje gornjeg trbuha, između pupka i završnog dijela prsne kosti

2.       ako hvat nije uspio, treba unesrećenom otvoriti usta povlačenjem čeljusti i jezika prema naprijed i postupiti kako je opisano za dojenče u točki br.4

3.       ako nema spontanog disanja, treba pokušati umjetno disanje

4.       ako nema uspjeha, treba ponavljati postupke 1-3 i hitno tražiti daljnju pomoć.

Roditelji, čuvajte svoje mališane, sklonite predmete koje mogu staviti u usta i progutati ili udahnuti. Ako ipak dijete udahne strani predmet, pružite mu prvu pomoć ali i zatražite liječničku pomoć!

Rubrika riječ stručnjaka, Zdravlje | Tag , , , | Comments Off on Strano tijelo u dišnim putevima

Alergijska reakcija / anafilaksija

Obzirom da je ljeto na vratima; a sezona ugriza i uboda insekata je počela, sunčeve zrake sve su jače i opasnije, livade pune trava i korova koji u cvatu mnogima zadaju probleme – evo i prigodne teme.

Alergija je reakcija preosjetljivosti koja nastaje nakon neposrednog kontakta s određenim antigenom (tvari na koju smo preosjetljivi); dok je anafilaksija opća, akutna, potencijalno smrtonosna i vrlo jaka alergijska reakcija.

Antigeni koji mogu biti uzrok gore navedenog su:

  1. namirnice (morske životinje, jaja, mlijeko, soja, rajčice, agrumi, kikiriki, jagode, mahunarke, orasi)
  2. kukci ( ubodi, ugrizi, sam dodir)
  3. lijekovi
  4. prehrambeni aditivi (glutamat, aspartam)
  5. ostale tvari (kućna prašina, pelud, životinjske dlake, sunce)

Klinička slika


Alergijska reakcija je karakterizirana ovisno o mjestu kontakta s alergenom; pa se tako može manifestirati:

  • suzenjem , pečenjem i crvenilom očiju
  • kihanjem, kašljanjem
  • crvenilom kože sa tzv. urtikama (plikovima, “koprivnjačom”), pečenjem, svrbežom

Anafilaksija je obilježena vrlo brzom pojavom simptoma:

  • stezanje u prsima i dišnih puteva (dolazi do otežanog disanja, nedostatka zraka, osjećaja gušenja, tzv. stridora i zviždanja- zvukova koji nastaju kod disanja)
  • teškoće gutanja, trnci oko usana ili generalizirano
  • svrbež, preznojavanje
  • urtikarija i angioedem (otok gornjih dišnih puteva)
  • zahvaćenost probavnih organa (grčevi u trbuhu, mučnina, proljev)
  • znakovi zatajenja periferne cirkulacije (niski krvni tlak, ubrzani puls, blijedilo kože)
  • gubitak svijesti
  • subjektivni osjećaj tjeskobe i straha

Liječenje


U svakom slučaju treba izbjegavati poznate uzroke alergije u određene osobe!
Kod preosjetljivosti na sunce, isto treba izbjegavati kad je ono najjače, od 11 do 17h, nositi laganu, prozračnu, pamučnu odjeću da bi se koža pokrila i zaštitila, obavezno koristiti kreme sa zaštitnim faktorom. U slučaju alergije na polen, treba izbjegavati izlazak na otvorene prostore kad je njegova koncentracija u zraku najveća (ovisno o peludnom kalendaru).
Kožna alergijska reakcija može se tretirati hladnim oblozima, izbjegavanjem sunca i topline, kremama na bazi kortikosteroida ili antihistamina te oralnim anthistaminskim pripravcima. U slučaju zahvaćenosti dišnih puteva alergijskom reakcijom tablete antihistaminika su vrlo djelotvorne, u kombinaciji sa inhalacijksim sprejevima ovisno o kliničkoj slici.
Kod anafilaksije je presudna što brža medicinska pomoć, pa definitivno zatražite pomoć u najbližoj zdravstvenoj ustanovi!

Drage mame, uživajte s djecom u ljetu i lijepom vremenu, ali oprezno!

Rubrika riječ stručnjaka, Zdravlje | Tag , , , , , , | Comments Off on Alergijska reakcija / anafilaksija