Kako sve radim u zadnji čas, tako sam i ovog puta napravila vjenčić za vrata na sam Badnjak. Nekako sam ove godine više htjela napraviti nego sam uspjela. Paralelno sam radila mnoge stvari, od štrikanja hlačica za nećaka, izrade heklanih ogrlica, pripremanje kutijica za iste, tako da sam bila rastrgana na sto strana. Želja je mnogo, a vremena malo. Ako još uzmem u obzir da sam sve morala raditi navečer dok djeca spavaju jer preko dana nisam mogla, još sam i dosta napravila. A znamo svi jako dobro kako vrijeme navečer leti. Više
Tag: Badnjak
Božićni vjenčić
Djed Mraz i radosno iščekivanje Božića
Naša djeca d.o.o., Zagreb 2010.; tvrdi uvez, poklon glazbeni CD s božićnim pjesmama
Kao i mnoge božićne slikovnice tako i ova započinje s pričom o sjevernom polu i djedu Mrazu. Badnjak je i Djed Mraz ima posla preko glave. Toliko darova i toliko dobre dječice koja jedva čekaju božićno jutro kako bi vidjeli što ih sve čeka ispod bora. Iako je Djed Mraz najzaposleniji čovjek na svijetu na badnju večer, u njegovoj kući vlada smirenost i dobro raspoloženje. Tomu pridonosi i baka Mraz koja obavlja velik dio priprema oko božićnih darova.
Ukrasi za bor
Sigurno ste već počeli iz ormara izvlačiti svoje prošlogodišnje ukrase za bor. Ako niste onda ćete danas ili sutra, pošto se sutra na Badnjak kiti bor. Mnogi godinama imaju jedne te iste ukrase za bor, znam to po svojim roditeljima. Možda se svake godne kupi još pokoja sitnica da bi bor izgledao barem malo drugačije nego prethodne. Baš sam jučer bila u offertissimi i tamo se stvarno može pronaći svašta za malo kuna. Mogu se kupiti svakakve kuglice, ali ako želite nešto drugačije za sebe i svoju obitelj, pogotovo ako imate malu djecu, tada se oduprite ovom blagdanskom ludilu šopingiranja i napravite sami jednostavne, a lijepe ukrase i to od otpada.
Bakalar na bijelo
Ako još niste, sada je vrijeme da nabavite bakalar i spremite ovo delikatesno jelo za vaše najmilije na badnju večer. Bakalar je vrlo cijenjena riba koja se koristi u prehrani, naročito sušen i soljen. U Hrvatskoj postoji tradicija njegove konzumacije na Badnjak. Od bakalara se dobiva i riblje ulje koje je bogato vitaminima. Ja nikad nisam spremala bakalar i vjerojatno ni neću dok god imam mamu i hvala Bogu na tome. Tradicija je već u našoj obitelji da se na Badnjak skupi cijela obitelj na večeri, a jede se uz ostale delicije, obavezno bakalar.
Božićni običaji i kuglice za bor
Božićno drvce je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom Božića. To je obično zimzeleno stablo koje se unosi u dom ili se postavlja na otvorenom, a na Badnjak se ukrašava kuglicama, slasticama te malim raznobojnim svjećicama. Na vrh drvca često se postavljaju anđeo ili zvijezda repatica koja predstavlja Betlehemsku zvijezdu iz priče o rođenju Isusa Krista. U prošlosti je to bio poganski običaj, ali ga kršćani prihvaćaju i to postaje tradicionalni božićni običaj. Ukrašavanje božićnog drvca počelo je najvjerojatnije u Njemačkoj u 17. stoljeću, a u Hrvatskoj se drvca počinju kititi u 19. stoljeću, iako su se i prije toga hrvatski domovi oko Božića kitili zelenilom, voćem, slasticama i svakojakim ukrasima koje su najčešće djeca izrađivala.
Badnjak ima ime prema panju ili panjevima (tri panja su simbol Svetog Trojstva) koji se na taj dan unose u kuću i stavljaju na ognjište, a neki taj naziv dovode u vezu s riječju bdjeti jer se tada bdije pobožno iščekujući Kristovo rođenje. Vjerovalo se da će vatra velikih panjeva donijeti dobro cijelom domu i svim ukućanima. Taj je običaj u nas gotovo izumro.
Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Postavljala se pod stol uz zvukove božićnih pjesama. Na slami se sjedilo i pričalo sve do odlaska na polnoćku, a često se na njoj i spavalo. Danas se malo gdje u Hrvatskoj zadržala takva tradicija, ali je ostao običaj postavljanja jaslica koje vjernicima približavaju događaj Božića, rođenja Isusova.
Jaslice, ručno izrađene ili kartonske, koje se stavljaju pod božićno drvce izravno su podsjećanje na događaj koji se proslavlja – noć Isusova rođenja. Nekada su se jaslice radile od gipsa, gline ili drveta nalazile samo u crkvama i bilo je pitanje časti napraviti što veće i vjerodostojnije jaslice. Prema nekim zapisima prve jaslice, u prirodnoj veličini napravio je Sveti Franjo još 1223. godine. U kućama se jaslice postavljaju tek od 19. st.
Iako Crkva ne propisuje post i nemrs na Badnjak, narod se toga pridržava. Za ručak se tradicionalno sprema bakalar ili neka druga riba, a fritule su gotovo neizostavne.
Žene na Badnjak pripremaju bogati božićni jelovnik, a ručak je na sam Božić svečan i bogat te za stolom okuplja cijelu obitelj. Jede se voće, povrće, meso, razne pečenke, kruh, peciva i brojna druga jela. Poslije ručka odlazi se čestitati rodbini i prijateljima. U prošlosti se činilo koledanje ili čestitarenje pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se često darivalo. Mladići su djevojkama kao tradicionalni božićni dar darivali ukrašenu jabuku, tzv. božićnicu. Darivanje je i danas božićni običaj, iako danas djevojke ne bi bile oduševljene da im mladići poklanjaju jabuku.