Za karijes ranog djetinjstva postoje različiti nazivi. Među najčešćim su “karijes bočice”, ”rampantni karijes”, ”sindrom bočice”.
Karijes ranog djetinjstva se pojavljuje kod djece 0. do 3.godine života.
Karijes ranog djetinjstva ili karijes bočice kako i samo ime govori najčešće se javlja radi hranjenja na bočicu, naročito ako dijete po noći pije mlijeko ili sokove.
Karijes ranog djetinjstva obično je ekstremno brze progresije i ako se ne poduzmu neke mjere, dovodi do brzog zahvaćanja pulpe (živca) zuba.
Karijes ranog djetinjstva započinje kao lezija koja obuhvaća gingivalnu trećinu maksilarnih inciziva (dio zuba uz zubno meso kod gornjih sjekutića), dok mandibularni incizivi (donji sjekutići) ostaju obično intaktni.
Ako se karijes ne sanira, odnosno ostane aktivan, zahvatit će i druge zube koji će se inficirati kako niču, i to obično: kanini ( očnjaci ), prvi molari ( šestice ) i drugi molari (sedmice ) .
Kratke epizode karijesa ranog djetinjstva mogu ostati kao „ožiljci“ zaustavljenog karijesa na plohama obično prednjih gornjih zuba. Kod takvih zuba je karijesni proces bio aktivan tijekom erupcije zuba.
Tijekom treće godine života djeteta, karijes se može razviti i u jamicama i u fisurama mliječnih molara (kutnjaka) i na aproksimalnim (postraničnim) plohama molara.
LIJEČENJE:
Glavni i najveći problem vezan za liječenje i sanaciju karijesa ranog djetinjstva je nekooperativno ponašanje djece zbog njihove mentalne nezrelosti, ograničene izdržljivosti i straha od nepoznatih osoba i stresnih situacija.
Ako dijete ima početni karijesni proces a kako je obično glavni razlog noćno hranjenje na bočicu, trebalo bi sugerirati roditelje da se sokovi ili mlijeko zamijene vodom ili nekom drugom vrstom napitka bez šećera.
Također je potrebno da dijete ima redovitu oralnu higijenu, naročito nakon konzumiranja sokova ili mlijeka na bočicu. Također ako je dijete kooperativno trebala bi mu se u ordinaciji napraviti barem topikalna fluoridacija, premazati oboljele zube s preparatima fluora.
Ako je karijes ranog djetinjstva već zahvatio pulpu (živac) zuba i dijete dolazi u ordinaciju s bolovima trebalo bi pod lokalnom anestezijom, što je u većini slučajeva teško radi nekooperativnosti djeteta,izvaditi pulpu (živac). Ukoliko nije moguće dati lokalnu anesteziju kod težih slučajeva dijete bi trebalo u dogovoru s anesteziologom ići u opću anesteziju.
Ako se karijes ranog djetinjstva ne liječi može dovesti do periapikalnih procesa (upala se iz zuba i kroz zub proširi u okolno tkivo korijena zuba). Periapikalni proces može biti akutni, kada dijete najčešće otekne iznad oboljelog zuba i kronični kada se iznad oboljelog zuba kod djeteta pojavi fistula (prištić iz kojeg izlazi gnoj).
Treba sanirati periapikalni proces jer može dovesti do oštećenja zametka trajnog zuba.
Zbog nekooperativnosti malog djeteta važno je kod karijesa ranog djetinjstva spriječiti daljnji razvoj početnog karijesa ako se razvio ili ukloniti bol ako je karijes već zahvatio pulpu (živac) a opsežnije restauracije i sanacije ostaviti dok dijete malo odraste i postane kooperativnije.
Bitno je da se djeci izbjegava davanje sokova i mlijeka na bočicu preko noći ili da se barem nakon pijenja sokova i mlijeka na bočicu počiste zubi.
Isto tako bitno je da nam ostanu zdravi mliječni zubi do njihove fiziološke resorbcije, kako bi omogućili pravilan razvoj i smještaj trajnih zuba.