Bilješka o piscu:
Vjenceslav Novak, najplodniji pisac hrvatskog realizma, rodio se 1859. godine u Senju. Rano je ostao bez roditelja. U Senju je završio osnovnu školu i dva razreda gimnazije, zatim u Gospiću još dva razreda, a nakon toga je u Zagrebu završio učiteljsku školu. Prvih je pet godina službovao kao učitelj u Senju, a onda ga je vlada poslala na školovanje u Prag. Tri je godine studirao glazbu, radio na učiteljskoj školi u Zagrebu, najprije kao učitelj, a onda kao profesor. Rano se oženio i imao je više djece. Iako je dugo bolovao od tuberkuloze i živio teškim životom slabo plaćena državnog službenika, neumorno je radio i naporno radeći umro nad rukopisom 20. Rujna 1905. Godine. U književnosti se Novak javio 1881., u godini Šenoine smrti, romantičnom pripovjetkom Maca u kojoj opisuje borb između Turaka i kršćana u Hercegovini. U časopisu Hrvatska vila i Vijenac počinje objavljivati kratke pripovjetke sa suvremenom tematikom. Novak ne opisujesamo vlastiti zavičaj kao većina hrvatskih realisa već se bavi u svom djelu raznolikostima hrvatskog života. Opisivao je sve društvene staleže i nastojao oslikati sve pojave u gospodarskom, društvenom, kulturnom i političkom životu tadašnje Hrvatske. Novakova pripovijesti i romane povijesničari književnosti obično dijele na četiri tematska područja: grad Senj u prošlosti i u njegovu vremenu (Pod Nehajem, Posljednji Stipančići, djelomično u romanu Pavao Šegota i u nizu pripovijedaka, Podgorje – kraj ispod Velebita, od Senja pema jugoistoku (Podgorske pripovjetke, Podgorka), hrvatsko građanstvo i malograđanstvo (Pavao Šegota,Nikola Baretić, Dva svijeta, Zapreke, Tito Dorčić) te život radnika, gradske sirotinje isiromašnih đaka (U glib, Iz velegradskog podzemlja, Nezavisnost i bijeda). U romanima i pripovijestima vezanim uz građanski i malograđanski svijet Novak je prikazao svijet činovnika, intelektualaca i poluintelektualaca, rgovaca, obrtnika, radnika, slugu i sluškinja. On donosi potresne slike podrumskih stanova, vlažnih đačkih sobica rasadišta tuberkuloze, kobne bolesti koja će život odnijeti i samom piscu.
Više →
Podijeli sa Facebook prijateljima