Povijest konzumiranja jaja stara je kao i povijest konzumiranja kokošjeg mesa. Čak je i ovdje teško odgovoriti «je li starija kokoš ili jaje?» Jaja su oduvijek bila simbol plodnosti te su tako nerijetko i bila predmet vjerskog obožavanja. I danas su jaja važan dio običaja različitih zemalja i kultura. Najpoznatija i najraširenija je priča o uskrsnom jajetu. Razlozi zbog kojih se jaje povezalo sa Uskrsom, su čini se i biološki i kulturološki. Naime, zimi kokoši nose vrlo malo jaja, zbog prirodnog procesa nešenja jaja. Oko Uskrsa, kada već započne proljeće, kokoši ponovo počinju nositi više jaja. Nadalje, kako su se jaja nekada smatrala luksuzom, tijekom Velikog posta (korizme) bila su zabranjena, te su kršćani trebali čekati Uskrs kako bi ih mogli jesti. Običaj bojanja jaja seže u daleku povijest i bio je običaj popularan u mnogim starim civilizacijama uključujući Egipat, Kinu, Grčku i Perziju.
SASTOJCI:
- jaja ( količina po želji )
- majoneza
- sol
- papar
- ulje
- senf
- sitno sjeckani krastavci, šunka…
Skuhajte jaja i ohladite ih. Prerežite ih uzdužno na pola i izvadite im žumanjak. Zgnječite ga vilicom i dodajte majonezu , senf, malo ulja i sol. Sve ove satojke dodajte prema potrebi. U dio možete umiješati sitno sjeckani kiseli krastavac a u drugi dio sjeckanu šunku. Jaja isto tako možete puniti paštetom od tune, a ako ste već napravili paštetu od tune onda nju možete zgodno servirati na zalogajčićima od kukuruznog brašna. Takvi “finger food” zalogaji su idealni pogotovo za doček Nove godine.
