Logos, Split, 1983. god., tvrdi uvez, 338 str.
Ljubavnik Lady Chatterley počela sam čitati ovog ljeta i to samo nekoliko dana prije poroda. Klinci su bili kod bake na praznicima pa sam imala dva dana samo za sebe. Od romana sam puno očekivala jer je ime dosta zvučno, ali moram priznati da nije ispunio moja očekivanja. Radnja je prilično napeta pa sam u jednom trenu pomislila kako bi bila šteta da odem u bolnicu roditi prije nego pročitam što će na kraju dogoditi glavnim junacima. Da ironija bude još veća, pročitala sam ga u četiri sata poslije podne, a u šest sati istog dana počela osjećati prve trudove. Ne mogu reći da je roman loš, ali jednostavno se nisam našla u njemu.
Glavni lik je barunica Constanca Chatterley koja je prikraćena za seksualne užitke budući da je njen muž Clifford bogalj koji je ostao paraliziran, a samim time i impotentan tijekom Prvog svjetskog rata. Ako ćete se raspitivati o ovom romanu vjerojatno ćete čuti da sadrži eksplicitne opise seksualnih odnosa no ja ga jednostavno nisam doživjela na ovaj način. Možda je to i bio problem u puritanskoj sredini tradicionalne Engleske no danas će ga samo najtvrđi moralisti vidjeti problem u sadržaju ovog romana. Budući da je sve seksualno u kapitalističkom društvu iskomercijalizirano do krajnjih granica vjerojatno bi čitanje ovakvih romana potaknulo ljude da sam seksualni čin više povezuju s privlačnošću i ljubavi, a manje s čistim ispunjavanjem ljudskih potreba.
Lady Chatterley i njen muž Clifford vode prilično dosadan i neprirodno uravnotežen život no Costanca je u biti nezadovoljna svojim položajem u braku te crtama ličnosti njenog muža koje joj svakim danom sve više smetaju. Njeno nezadovoljstvo očituje se i u tome što je Clifford impotentan no po mom mišljenju to ne bi bio gorući problem ovog braka kad bi odnos dvaju supružnika bio iskren i prirodan, bez umjetnom pretvaranja. Lady Chatterley upoznaje lugara Olivera Mellorsa i s njim započinje ljubavnu vezu. Nakon nekoliko mjeseci skrivanja odlučuju priznati svijetu svoju ljubavnu vezu, a nato ih uvelike potiče i činjenica da čekaju zajedničko dijete. Lady Chatterley i njen ljubavnik zapravo bi trebali biti žrtve vremena u kojem žive, ali oni to odbijaju biti. Roman završava tako da oni čekaju ponovni susret čekajući rastave braka od svojih supružnika.
Roman Ljubavnik Lady Chatterley objavljen je o autorovu trošku 1928. godine u Firenci.
BILJEŠKA O PISCU:
David Herbert Lawrence rodio se 1885 u Eastwoodu, a umro 1930. godine u francuskom gradu Venceu. Bio je britanski romanopisac, pipovjedač, pjesnik, esejist, slikar, dramatičar i kritičar. Otac mu je bio jedva pismeni rudar i alkoholičar, a majka bivša ravnateljica škole, obrazovana žena. Djetinjstvo mu je obilježeno siromaštvom i napetošću između roditelja. U školi je mladi David bio uspješan, prvi koji je osvojio stipendiju općinskog vijeća za školovanje u obližnjem Nottinghamu. Jedno vrijeme bio je učenik/učitelj na jednom koledžu. U 25. godini postaje slavan pisac svojim prvim važnijim djelom – “Bijeli paun”. Nastavlja pisati, stvorivši djela poput “Sinovi i ljubavnici” (u kojem je opisao scenu kada je eutanazirao vlastitu majku prevelikom dozom jednog lijeka), “Duga”, “Zaljubljene žene” i zasigurno njegov najbolji rad, roman “Ljubavnik lady Chatterley“. Zbog ovog djela je bio zabranjivan, proganjan, a moralisti su njegovo djelo prikazivali opscenim i pornografskim. Iako su ga izdavači molili da objavi pročišćeno izdanje, on je to uvijek glatko odbijao. Kada mu je jedna izdavačka kuća odbila objaviti rad, otvoreno ih je izvrijeđao. Bio je uspješan slikar. Sablazan je izazvao i vezom, kasnije i brakom sa Friedom von Richthofen, koja je zbog njega napustila muža i troje djece.
Život mu je nakon Prvog svjetskog rata obilježen lutanjima. Obolio je od tuberkuloze i umro u francuskom gradu Venceu , sa samo 44 godine.
