Ezopove basne

(Biblioteka Vjeverica, Mladost, 1978. god., 177 str., tvrdi uvez)

Vjerojatno ste već svi do sada čuli za Ezopove basne i moralnu pouku koju sadrži svaka od njih. Manje je poznato da je Ezop (620 – 560 g. pr. Kr. bio rob i pripovjedač koji je živio u Staroj Grčkoj. Pisao je kratke priče u kojima su glavni likovi životinje koje su imale ulogu vjernog prikazivanja ljudskih slabosti i problema. Koristeći se starim, ali uvijek aktualnim temama i kritičkim promatranjem ljudi oko sebe Ezop je stvorio novu književnu vrstu – basne. Inspirirao je mnoge pisce basni, od najpoznatijih Jeana de la Fontainea. Ezopove basne su pisane u prozi, a njihove osnovne karakteristike su kratkoća te jednostavan i jasan stil pisanja.

Kratki sadržaj nekih od najpoznatijih Ezopovih basni:

Slavuj i jastreb

Slavuj je pjevao na nekom starom hrastu kad doleti jastreb i ugrabi ga. Slavuj ga stane moliti da mu poštedi život jer je on ionako premalen da bi utažio jastrebovu glad. Slavuj nastavi govoriti jastrebu kako bi trebao početi loviti veće životinje ako ga je snašla glad, a oskudijeva u hrani. Jastreb ga prekine govoreći mu kako bi bio lud da ostavi hranu koju već ima u pandžama i krene u potragu za nekom većom hranom.

Basna pokazuje da ima tako nepromišljenih ljudi koji želeći veće propuštaju i ono što im je u rukama.

Mačak i miševi

U nekoj kući živjelo je mnogo miševa, a kad je mačak doznao za to, dođe i stade ih hvatati jednoga po jednoga. Miševi se od tada počeše sakrivati u rupe i na najmanji šum. Kad ih mačak više nije uspijevao dograbiti, odluči se poslužiti lukavštinom. Popne se ne neki drveni klin, objesi se ondje praveći se da je mrtav. Jedan miš proviri i reče mačku kako se neće približiti sve da se i u vreću pretvori.

Basna pokazuje da se razboriti ljudi, kad iskuse nečiju pokvarenost, ne daju više zavaravati njihovim licemjerstvom.

Lisica i grožđe

Neka je lisica svom silom željela dohvatiti grožđe sa visoke loze, ali nikako nije uspijevala. Na kraju je odustala govoreći sama sebi kako su te bobice ionako kisele.

Za one koji pretvaraju svoju nesposobnost u častoljublje.

Lisica i jarac

Jedna je lisica upala u bunar pa je bila prisiljena čekati nekoga tko će je spasiti iz te teške situacije. Nakon nekog vremena bunaru priđe i žedni jarac. Lisica mu počne govoriti kako je voda u bunaru odlična te on siđe želeći utažiti žeđ. Kad je u tome i uspio počne raspredati s lisicom o tome kako će izaći iz bunara. Lisica ga nagovori da upre prednje noge o zid, a ona će se po njegovim rogovima popeti i izaći iz bunara. Kad izađe, pomoći će i njemu kako bi se spasio. Kad ju je jarac spasio prema dogovoru lisica se počne udaljavati govoreći kako je trebao biti pametniji i misliti o tome kako će izaći i prije nego je sišao u bunar.

Tako treba da i razboriti ljudi razmotre prije svršetak stvari, a tek tada da izvode svoje zamisli.

Lav i miš

Jednom prilikom dok je lav spavao, pretrči mu miš preko usta. On se probudi i spremi se pojesti ga, ali ga ovaj zamoli da mu poštedi život obećavajući kako će mu pruženu uslugu jednom obilato i vratiti. Tako je i bilo. Uskoro se uhvatio uže koje su postavili lovce, a miš dođe i oslobodi ga užeta.

Basna pokazuje da su u času promjene i oni veoma moćni potrebni pomoći slabijih.

Vuk i koza

Jedna je koza brstila travu na nekom strmom obronku kad stigne vuk govoreći joj neka siđe dolje jer je kod njega krasna livada sa zelenom travom. Ona mu pak odgovori kako ne zove on nju na pašu nego je gladan.

Tako ni zlim ljudima ne pomaže lukavstvo kad god se pred stručnjacima pokazuju zlima.

Vuk i ovca

Neki je vuk kojega su psi izgrizli ležao na zemlji u lošem stanju. Spazivši ovcu zamoli je da mu donese vode iz rijeke koja je u blizini tekla. „Ako mi doneseš vode, hranu ću sam naći“. Ovca ga je prekinula govoreći mu: „Ako ti dadem vode, ti ćeš se poslužiti mnome i kao hranom.“

Basna za čovjeka zlikovca koji na nekoga licemjerno vreba.

Muhe

U nekoj spremnici se izlio med, dolete mnoge muhe i stadu ga jesti. No zbog njegove slatkoće i ljepljivosti noge su im zapele i nisu se mogle spasiti. Utapljajući se shvatile su kako pogibaju zbog kratkog užitka.

Tako i proždrljivost postaje uzrok mnogih zala.

Pastir i vuk

Jedan je vuk navukao na sebe ovčju kožu ne bi li se lakše domogao ukusna zalogaja. Uspješno je prevario pastira te ga je ovaj uvečer toga dana zatvorio u staju zajedno sa ovcama. No uskoro je pastir ogladnio i umjesto ovce zaklao je vuka.

Tako je i onaj koji se sakriva pod tuđim ukrasom; biva često lišen života, te uvidi da mu pretvaranje donosi veliku nesreću.

Kornjača i zec

Kornjača i zec prepirali su se zbog svoje brzine te se odluče natjecati i tako riješiti prepirku. Zec je odmah na početku utrke vidio koliko je brži od kornjače pa je legao kraj puta i zaspao. Kornjača je pak, znajući koliko je spora cijelo vrijeme trčala i tako pobijedila zeca koji je spavao.

Basna pokazuje da je rad često pobijedio zanemarenu prirodnu sposobnost.

Cvrčak i  mravi

U zimsko doba mravi su sušili živo koje je bilo od blage nabreknuto. Dođe gladan cvrčak i stane od njih tražiti hranu. Mravi ga upitaju zašto ljeti nije sakupljao hranu, a on odgovori kako nije imao vremena jer je krasno pjevao. Nasmijavši se oni mu odgovore : Ako si u ljetno doba svirao, onda zimi pleši.“

Basna pokazuje da nitko ne smije biti nemaran ni u jednoj stvari da se kasnije ne ražalosti i dođe u životnu opasnost.

Ovo su samo kratki sadržaji nekih Ezopovih basni i svakako vam preporučamo pročitati ih sve. Nećete požaliti!

Objavljeno u rubrici Čitaonica, lektira | Tag članka: , , , , , , , , , , , . Označi link.