Arhiva članaka mame: Željka

Domaći hamburger

Hamburger ne mora nužno biti nezdrava hrana. Pripremite li ga kod kuće od domaćeg peciva i mesa koje ste sami pripremili te dodate li salatu, luk i ostalo povrće po želji, hamburger postaje kompletan i kvalitetan obrok. Dodatno mu obogatite okus kečapom ili majonezom i nema toga koji ga neće pojesti u slast.

Za pecivo:

  • 700 g brašna
  • 1 kocka kvasca
  • 1 žličica soli
  • 1 žličica šećera
  • 2 dcl mlijeka
  • 5 dkg maslaca
  • malo pecilnog praška
  • sezam za posipanje i 1 žumanjak za premazivanje

U mlako mlijeko razmrvimo kvasac, dodamo šećer i pustimo da se digne. Dodamo u brašno i ostale sastojke te zamijesimo tijesto. Postimo na toplom da se digne. Kad se dignulo premjestimo na radnu površinu i rukama oblikujemo okugle kruščiće (10 komada). Namažemo ih žumanjcem i posipamo sezamom te ih stavimo u lim koji smo obložili papirom za pečenje. Pečemo na 180 stupnjeva i kad je pečeno odmah prekrijemo kuhinjskom krpom kako bi peciva ostala mekana.

Za meso:

  • 700 g miješanog mljevenog mesa
  • 1 luk
  • češnjak
  • sol, papar
  • belanjak
  • malo soda bikarbone

Luk i češnjak sitno nasjeckajte te dodajte mesu. Začinite solju i paprom i oblikujte pljeskavice/hamburgere. Pecite ih na tavi s malo ulja.

Peciva razrežite napola, stavite na nijh pečene pljeskavice, šnitu sira, umak po želji, zelenu salatu, luk i kisele krastavce. Poklopite drugom polovicom peciva. Dobar tek.

Rubrika glavna jela i prilozi, Kuhaonica | Tag , , | Comments Off on Domaći hamburger

Penzija

Lefko Kati. Ona po pokojnomo avstrijsko penzijo ima. Dok je najvekša gužva f dučano onda si ona dvajsti deki čajne salame kupi i onu velku mesnatu kajjaznamkakseto veli ono montradelo kaj su nekši zeleni vrogi nutri. Meni to zgledi kak da mišji dreki bili. Kak da ona se to poje. Brus. Močkaj hiti. Lefko joj kraj tuliki ojri pa vandra okoli. Zoto i se zno. Jo pa sirota Iviju žgonce kuhat čižme kefat vrogostoromo dok ga jempot ne zatučem z sekirom ili znečim.

Rubrika Marikine muke | Comments Off on Penzija

Poštarska bajka

Karel Čapek; Ilustracije Svjetlan Junaković; Naklada Fran, Zagreb, 2001.g.; 44 str. tvrdi uvez

Posve zanimljiva priča o poštaru Kolbabi i njegovoj poštanskoj pustolovini. Kako i svakom čovjeku ponekad dosadi dnevna rutina tako je i našem poštaru Kolbabi dosadilo biti poštar. Dosadilo mu je svo to raznošenje pisama, trčanje, hodanje razvrstavanje pošte i jurenje s telegramima. Tako je jednog dana sav jadan zaspao u svom poštanskom uredu i ostao tako spavati tamo preko noći. Najednom ga je iz mirnog sna probudila neka buka. Vidjeo je malene čovječuljke kako razvrstavaju poštu. Bili su to poštanski patuljci. Razvrstavali su poštu brižno i detaljno već prema adresama koja ide u koje mjesto. Zatim su započeli neobičnu igru. Kartanje pismima. Bilo je to vrlo zanimljivo. Pisma, odnosno pošiljke razvrstali su tako da imaju najjaču i najslabiju kartu. Najmanja karta bila su pisma u kojima ljudi jedni drugima podmeću ili se pretvaraju. Zatim je slijedila druga najniža karta – pisma koja se pišu iz obaveze ili nužde. Za njom slijedi karta pisama koja ljudi pišu iz pristojnosti. Prva jača karta bila je desetka odnosno pisma u kojima ljudi pišu jedni drugima zanimljivosti. Za njom slijedi karta pisama u kojima pišu pisma kad žele nekog obradovati. Četvrta jaka karta su pisma koja se pišu iz ljubavi a najjača karta bila su pisma u kojima čovjek daruje cijelo srce.Također su ljubazni patuljci objasnili gospodinu Kolbabi kako ako oni stave pismo na svoje  čelo jasno mogu pročitati sav sadržaj. Nadalje objašnjavali su kako se hrane poštanskim ljepilom i vole lizati poštanske marke. Šaleći se tako s njima proveo je naš poštar u pošti čitavu noć i naravno o tome nije nikom pričao.
Slijedećeg dana kad je razvrstavo pisma našao je jedno bez adrese. Učinilo mu se kako to pismo zapravo svakako treba isporučiti jer u njemu piše nešto važno. Tada je potražio pomoć poštanskog patuljka da mu pročita što u njemu piše bez da ga otvore kako bi saznao kome pismo pripada. U njemu je pisalo: “Najdraža Marženko, Pisam ti dasam dobio posao šofera ako očeš možemo imati svatove piši meni ako me još voliš piši meni brzo tvoj vjerni Francek”. Iako je prvo pomislio kako je pošiljatelj nepismen zbog silnih grešaka, pročitavši sadržaj znao je da svakako mora dostaviti to pismo. Odlučio je potražiti gospodičnu Marženku pa makar morao proputovati cijeli svijet. Tako je propješačio cijelu zemlju  raspitivao se o Marženki i Franceku. Hodao je godinu dana no nije ih pronašao. Tako je jadan sjeo kraj ceste silno tužan što nije uspio isporučiti pismo. Odjednom odnekud stvori se kraj njega automobil i čovjek iz njega vikne: dođite da vas malo povezemo. Vozeći se tako poštar primjeti kako auto ide izuzetno sporo pa upita u čemu je problem. Šofer mu tada objasni kako je tužan jer je još pred godinu dana svojoj dragoj pisao pismo na kojeg nikada nije dobio odgovor. Nije puno trebalo poštaru da shvati da je to njegov izgubljeni Francek a pismo koje je slao je upravo ovo koje on nikako da isporuči Marženki. Brzo je ispričao kako upravo traži Marženk uda joj isporuči ovo pismo i automobil je odjednom jako ubrzao i poletjeo. Leteći tako automobilom došli su do Marženkine kuće.  Kada je poštar pozvonio ugledao je Marženku tužnu i bezvoljnu kako šiva košulju. Rekla je da to nije svadbena haljina nego mrtvačka košulja jer je tužna i već jednu godinu očekuje pismo od svog dragog koje nikad nije stiglo. Poštar sav sretan uruči joj pismo a na vratima se pojavi i Francek. Od toga dana Francekov automobil stalno je jurio jer ga je vozio sretan vozač.

Rubrika Čitaonica, lektira | Tag , , , | Comments Off on Poštarska bajka

Ovisni ste o internetu?

Piše mr. Jelena klinčević, spec. kliničke psihologije

Još nije službeno definirano da je riječ o novom obliku ovisnosti, u psihijatrijskoj nomenklaturi nema takve dijagnoze, a u svijetu već postoje klinike u kojima se ovisnost o internetu liječi. Čak ni u SAD-u nisu rađene opsežnije epidemiološke studije o ovom problemu, ali su one rađene u Južnoj Koreji i Kini, gdje zapravo ima najviše korisnika interneta. U Kini već ima oko 10 milijuna adolescenata koji su ovisni o internetu, u školama se provode preventivni programi, u brojnim su bolnicama savjetovališta i centri za liječenje… Gdje smo mi u svemu tome? Daleko od sustavnog istraživanja ovog novog, kao i većine starih problema u području duševnog zdravlja. Ali u svakodnevnoj praksi kliničkih psihologa i psihijatara sve je više pokazatelja da i kod nas problem postoji i da s njim u vezi nešto treba poduzeti. No pođite vi lijepo sami od sebe i svojih najbližih, pa se upitajte kako koristite internet, da li možda netko od članova vaše obitelji pokazuje promjene u ponašanju zbog kojih vas zabrinjava njegov način korištenja internetskih sadržaja. Jeste li vi ili netko vaš od onih koji čim se probude pale računalo, provjeravaju poštu ili stanje u igri, pa se tek onda umivaju, ako si uopće uzmu vremena za to… Ili već zatvarate oči pred činjenicom da vaš član obitelji danju tetura ili spava, a noću bdije nad računalom, nigdje ne izlazi, smršavio je i ne komunicira s nikim, a kad pokušate o tome s njim razgovarati dolazi do sukoba, pa i fizičkih…. Ni jednu ovisnost pogođena osoba u početku nije spremna prepoznati i prihvatiti, nikome i ne pada na pamet da bi se mogao «navući» na tako nešto, a zapravo se to može dogoditi baš svakome u određenim uvjetima. Općenito kažemo da je za razvoj bilo koje ovisnosti potrebna određena predispozicija u strukturi osobnosti i određeni okidač poput poteškoća snalaženja u nekoj razvojnoj fazi ili kriznoj situaciji. Od razvojnih je faza najosjetljivije doba adolescencije i prelaska u ranu odraslu dob kada se formira identitet, pa u tom životnom razdoblju mladi ljudi biraju internetske igre u kojima je naizgled moguće ostvariti bilo koji željeni identitet, osjetiti moć i zadovoljstvo sobom u virtulnim pobjedama koje nemaju veze sa svijetom realnih problema i međuljudske komunikacije. Iluzorno je vjerovati da nam računalni sadržaji, (ni oni edukativni!), mogu popraviti socijalne i emocionalne vještine, STVARNI LJUDSKI KONTAKT NIČIM SE NE MOŽE ZAMIJENITI. Pogotovo u području seksualiteta, a podaci govore da je ključni problem internetske ovisnosti ljudi u tzv. krizi srednjih godina ovisnost o pornografskim stranicama i virtualnom seksu. I tako imamo stvarne ljubavne i bračne drame živih ljudi koje muče fantomi u globalnoj mreži…Pa šta nam je sve to uopće trebalo?!

Rubrika Odgoj, Psihološki savjetnik | Comments Off on Ovisni ste o internetu?

SOS u kuhinji

Mozaik knjiga, 2001.; 215 stranice; tvrdi uvez

Koristan priručnik s mnoštvo savjeta i trikova koji će vam pomoći u svakodnevnom pripremanju obroka. Ovdje ćete naći pregršt praktičnih savjeta, maštovitih ideja i korisnih informacija koje pomažu u kulinarstvu u uštedi vremena i novca. Priručnik je napisan na vrlo zabavan i duhovit način pa uz savjete vrlo dobro posluži i za zabavu. To je zapravo sasvim drugačija knjiga o kulinarstvu nego sve na koje ste dosad navikli. Uz praktične savjete profesionalnih kuhara ovdje se nalaze i nezaobilazni savjeti naših baka bez kojih uspješno kuhanje teško možemo zamisliti. Savjeti su vješto upakirani u nekoliko osnovnih kategorija vrlo duhovitih naziva poput: opća savjetologija, povrćologija, zamjenologija – ostatkologija ili načinologija. Ocjena – čista petica.

Rubrika Čitaonica | Tag , , | Comments Off on SOS u kuhinji