Čitaonica

Crni mačak – Edgar Allan Poe

Izdavač: Školska knjiga, Zagreb 1985., tvrdi uvez, 140 stranica

Sadržaj:

Pisac je oduvijek bio nježna osoba te je bio jako privržen kućnim ljubimcima. Kad se oženio bio je jako sretan što je u svojoj ženi otkrio sličnu narav. Imali su ptice, zlatne ribice, psa, kuniće, malog majmuna i jednog mačka po imenu Pluton. Mačak je bio potpuno crn i bio je piščev omiljeni ljubimac te je ovaj puno vremena provodio igrajući se s njim. Uskoro je pisac počeo puno piti. Jednom je prilikom došao kući veoma pijan, a mačak ga je počeo izbjegavati. Ovome to nije bilo drago te ga je jednom u pijanom stanju zgrabio, a mačak mu je zadao malu ranicu na ruci. Ovaj mu je nožićem izrezao jedno oko. Kad se ujutro probudio bilo mu je žao. Mačak se oporavio no pisca je nešto tjeralo da nastavi i okonča zlo koje je nanio nedužnoj životinji. Tako ju je jednog jutra objesio o granu nekog drveta. Preko noći je izbio požar i sve je izgorjelo. Netko od gomile je ubacio piscu leš mačka kroz prozor u postelju ne bi li ga probudili. Mjesecima se nije mogao osloboditi priviđenja crnog mačka. Jedne noći je ugledao crnog mačka koji ga je neodoljivo podsjećao na Plutona samo što ovaj nije bio potpuno crn već je imao na prsima neodređenu bijelu mrlju. Ispočetka je pisac jako volio tog mačka no s vremenom ga se počeo bojati. Tada je shvatio da ni taj mačak nema jedno oko, a ona mrlja na prsima je poprimila oblik vješala. U podrumu je podigao sjekiru da ga ubije. U trenutku kad se spremao zadati mačku smrtonosan udarac, došla je njegova žena te mu zaustavila ruku. Umjesto mačka, pisac je ubio vlastitu ženu te je njeno tijelo zazidao u podrumski zid. Sad mu je samo još ostalo ubiti mačka. Kad je policija došla u podrum, iz zida se čuo plač, a zatim glasan vrisak i krik. Kad su srušili zid pojavio se leš žene već u stanju raspadanja, a na glavi sjedio je crni mačak.

Više

Rubrika lektira, Čitaonica | Tag , | Komentirajte

Posljednji Stipančići – Vjenceslav Novak

Bilješka o piscu:

Vjenceslav Novak, najplodniji pisac hrvatskog realizma, rodio se 1859. godine u Senju. Rano je ostao bez roditelja. U Senju je završio osnovnu školu i dva razreda gimnazije, zatim u Gospiću još dva razreda, a nakon toga je u Zagrebu završio učiteljsku školu. Prvih je pet godina službovao kao učitelj u Senju, a onda ga je vlada poslala na školovanje u Prag. Tri je godine studirao glazbu, radio na učiteljskoj školi u Zagrebu, najprije kao učitelj, a onda kao profesor. Rano se oženio i imao je više djece. Iako je dugo bolovao od tuberkuloze i živio teškim životom slabo plaćena državnog službenika, neumorno je radio i naporno radeći umro nad rukopisom 20. Rujna 1905. Godine. U književnosti se Novak javio 1881., u godini Šenoine smrti, romantičnom pripovjetkom Maca u kojoj opisuje borb između Turaka i kršćana u Hercegovini. U časopisu Hrvatska vila i Vijenac počinje objavljivati kratke pripovjetke sa suvremenom tematikom. Novak ne opisujesamo vlastiti zavičaj kao većina hrvatskih realisa već se bavi u svom djelu raznolikostima hrvatskog života. Opisivao je sve društvene staleže i nastojao oslikati sve pojave u gospodarskom, društvenom, kulturnom i političkom životu tadašnje Hrvatske. Novakova pripovijesti i romane povijesničari književnosti obično dijele na četiri tematska područja: grad Senj u prošlosti i u njegovu vremenu (Pod Nehajem, Posljednji Stipančići, djelomično u romanu Pavao Šegota i u nizu pripovijedaka, Podgorje – kraj ispod Velebita, od Senja pema jugoistoku (Podgorske pripovjetke, Podgorka), hrvatsko građanstvo i malograđanstvo (Pavao Šegota,Nikola Baretić, Dva svijeta, Zapreke, Tito Dorčić) te život radnika, gradske sirotinje isiromašnih đaka (U glib, Iz velegradskog podzemlja, Nezavisnost i bijeda). U romanima i pripovijestima vezanim uz građanski i malograđanski svijet Novak je prikazao svijet činovnika, intelektualaca i poluintelektualaca, rgovaca, obrtnika, radnika, slugu i sluškinja. On donosi potresne slike podrumskih stanova, vlažnih đačkih sobica rasadišta tuberkuloze, kobne bolesti koja će život odnijeti i samom piscu.

Više

Rubrika lektira, Čitaonica | Tag , | Komentirajte

Kuharica za djecu

Izvrsna knjiga za djecu koja žele naučiti kuhati

Mozaik knjiga, 2008. god., 24 str., tvrdi uvez.

Catherine Libeau

Ovo je prekrasna knjiga za sve male kuhare i kuharice. Moj Vid je već mjesecima ne ispušta iz ruku. Dobio ju je na dar od svog prijatelja Krste za rođendan što ovoj kuharici u Vidovim očima još više daje na važnosti. Lijepo je i nama odraslima dobiti od bliskih osoba nešto što te razveseli. Nije bit u novcu nego u namjeri, u činjenici da je ta osoba dobro razmislila što bi ti poklonila, a što bi te obradovalo. Bliski prijatelji će, naravno uvijek pokloniti dobar poklon jer te najbolje poznaju.

Više

Rubrika edukativne, Čitaonica | Tag , | Komentirajte

Alkar

O piscu: Dinko Šimunović je jedan od najznačajnijih pripovjedača hrvatskog modernizma. Rodio se u Kninu 1. rujna 1873. Djetinjstvo  je proveo u selima Dalmatinske zagore. maturirao je 1892. na Učiteljskoj školi u Arbanasima (Zadar), a iste je godine počeo raditi kao učitelj u Hrvacama. Kasnije je radio u Graditeljskoj školi u Splitu, a nakon umirovljenja 1929. seli u Zagreb gdje je umro 3. kolovoza 1933. Iza sebe je ostavio zbirke pripovjedaka Mrkodol (Mrkodol, Alkar, Muljika, Duga, Rudica) i Đerdan, romane Tuđinac i Porodica Vinčić te knjige autobiografske proze Mladi dani i Mladost. Više

Rubrika lektira, Čitaonica | Tag , , , , , | Komentirajte

Gospodar prstenova

Algoritam, 2005. g., meki uvez.

Gospodar prstenova je fantastični roman proizašao iz pera J. R. R. Tolkiena. Priča je započeta kao nastavak romana Hobit ali se razvila u mnogo kompleksniju priču. Pisana je u fazama između 1937. i 1949. godine.  Iako je planirano objavljivanje romana u jednom svesku, on je objavljen u tri sveska 1954. i 1955. te je i kasnije obično tako bio objavljivan. Preveden je na velik broj jezika te je postao jedno on najpopularnijih i najutjecajnijih djela književnosti 20. stoljeća.

S Gospodarom prstenova sam se prvi put susrela u kinu. Pišući ovo moram priznati da nikad nisam bila ljubitelj fantastičnih romana ili ekranizacija sličnih djela. Gospodar Prstenova ispunio je moja očekivanja, ali ove sam knjige zapravo kupila svom mužu koji je veliki ljubitelj tog žanra. Kako su knjige stajale mjesecima netaknute odlučila sam se uzeti ih u ruke u drugoj trudnoći. Jako su me se dojmile i glavno i odgovorno tvrdim kako će se velikoj većini ljudi više svidjeti knjige od filmske ekranizacije. Čitajući vam se vjerojatno neće javljati gadne slike orka već ćete se moći bolje koncentrirati na samu radnju i bit djela, a gadne orke ćete u svojim glavama uobličiti onako kako vama odgovara. Ja, zbog svoje osjetljivosti uopće nisam željela razmišljati o tome kako bi najveće zlo na svijetu moglo izgledati.

Već 20 – tak godina vodim bilješke o svim pročitanim djelima i te biježnice nešto su najvrjednije što posjedujem. Tom popisu dodajem knjigu iz 60 – ih godina koju mi je moj dragi deda često čitao. Ljepljena je bezbroj puta, a kad mi ju je zadnji put muž savršeno polijepio nekom lijepom trakom bilo je to ravno dobitku na lotu. Vjerojatno mi ne bi toliko značilo da mi je kupio dijamantni prsten koliko mi je značilo tih 10 – minuta koliko je posvetio meni toliko važnoj knjigi. No sad sam već, kao i obično, skrenula s teme. Odlučila sam s vama podijeliti svoje bilješke kako bi vas zainteresirala za čitanje ove divne triologije ili kako bi vas podsjetila na istu ukoliko ste je imali prilike pročitati.

Dio prvi – Prstenova družina

Definitivno  najdojmljiviji dio triologije o velikom ratu za Prsten – vladar počinje spremanjem proslave rođendana Bilba Bagginsa. On na svojoj proslavi spektakularno nestaje uz pomoć prstena koji čuva godinama, a oteo ga je od ljigavog stvorenja Golma i na taj si način spasio život. Nakon proslave Bilbo govori svom nećaku Frodu kako odlazi iz Vrećastog Vijenca, a prsten i kuću ostavlja upravo njemu. Dolazi čarobnjak Gandalf koji govori kako nije siguran u cijelu priču, ali da je prsten koji Bilbo posjeduje vjerojatno Prsten – vladar i kako ga ako je tako treba svakako uništiti. Frodo hrabro prihvati tu zadaću i sa tri prijatelja: Samom, Marryjem i Pippinom kreće na put. Gandalf nestaje no njima se na putovanju pridružuju: Boromir, Strider (Aragorn), Legolas (vilenjak) i Gimli (patuljak). Naknadno im se pridružuje i Gandalf. Dolaze u Elrondovu kuću jer je Frodo ranjen mačem crnog jahača (jednog od devetorice koji traže prsten).Crni jahači zapravo su prstenove utvare. Tamo se Frodo oporavlja te družina kreće dalje na put. U Moriji Gandalf pada u sjenu, a prstenova družina misli da pogiba. Dolaze u kontakt sa Gospodarom i Gospodaricomvilenjaka. Frodo želi otići sam na beznadan put u Mordor no Sam ga sustigne i ne pušta ga da dalje nastavi sam. Tako usred borbe sa okrutnim orcima Frodo i Sam odlaze sami na put ka Sauronovu carstvu da unište Prsten. Prstenova družina se raspada.

Dio drugi – Dvije kule

Ovaj dio je prepun opisa sukoba između sila zla i glavnih junaka – moje mišljenje je da se dramatičnost drugog djela bolje očituje na filmskog platnu nego čitajući knjigu. Na samom početku pogiba Boromir , prva žrtva Prstena Vladara. Marryja i Pippina zarobljuju orci no u jeku sukoba između orka i ljudi oni bježe u šumu gdje upoznaju Ente – najstariji narod na svijetu. Enti im pomažu u svrgavanju Sarumana s vlasti. Vodi se velika bitka kod Minas Tiritha. Frodo i Sam dolaze (tj. Golum ih odvodi) do Shelobinog brloga. Sheloba je užasno jako i veliko biće koje jede sve, a nitko ju još nije pobjedio. Frodo je ranjen i zarobljuju ga orci. Sam je očajak no i dalje kreće u beznadnu potragu za svojim gospodarom, Frodom. Aragorn, Gandalf, Gimli i Legolas okupljaju narod ne bi li stigli do vrata Mordora i tako skrenuli pažnju Velikog oka (Sarumana) na sebe. Znaju da nemaju šanse pobjediti u boju no isto tako znaju da je to jedina šansa Frodu kako ga Veliko oko ne bi opazilo da ide u Mrodor uništiti Prsten Vladar.

Treći dio – Povratak Kralja

Sam oslobađa Froda i zajedno dolaze do Klete gore. Golum uzima prsten od Froda i u borbi pada u ponor Klete gore. Saruman nestaje, Kleta gora počinje izbacivati vatru. Orao spašava Sama i Froda. Aragorn ponovno dolazi na tron, uzima svoju krunu te postaje vladar. Dolazi Arwen te se njih dvoje vjenčaju na samo Ivanje. Frodo, Sam,Pippin i Marryodlaze u Shire no i tamo nalaze zlo. Napokon uvode red no tada ugledaju Sarumana kojeg ubija njegov saveznik, Gujoslov. Sam se ženi za Ružicu te dobiva kćer Elanor. Froda muči njegova rana te nikako ne uspjeva do kraja ozdraviti. Zato odluči otići preko mora. Preko mora odlaze i vilenjaci i Gandalf. Slabi utjecaj svih drugih bića, a jača broj i utjecaj ljudi. Tako sva bića polako, ali sigurno nestaju, a počinje doba ljudi koje traje do danas.

Rubrika beletristika, Čitaonica | Tag , , , | Komentirajte