lektira

Jacob i Wilhelm Grimm – Bajke

Katarina Zrinski, 2008. god., 33 str., tvrdi uvez.

Ilustrirao: Ivan Vitez

Ova zbirka bajki braće Grimm sadrži tri bajke: Bremenski gradski svirači, Siromašni mlinarski momčić i maca te Kralj bradonja.

U prvoj bajci pod nazivom Bremenski gradski svirači glavni likovi su magarac, pas, mačak i pijetao. Magarac je već ostario i postao nesposoban za posao kad te ga je gospodar prestao hraniti. Vidjevši kako mu se ne sprema ništa dobra magarac pobjegne i krene put Bremena ne bi li postao gradski svirač. Putem naiđe na lovačkog psa kako na putu leži i dašće. Gazda ga je želio ubiti jer biše nije bio dovoljno dobar za lov pa mu magarac predloži da pođe s njim u Bremen. Putem njih dvoje sretnu mačka kojeg je gazdarica željela ugušiti jer je postao star i više nije mogao loviti miševe. Magarac i pas predlože mačku da krene s njima u Bremen ne bi li i on postao gradski svirač. Tri bjegunca naiđoše na pijetla kojeg je gazdarica drugi dan željela skuhati u juhi. Oni ga uvjere kako je bijeg u Bremen puno bolja opcija nego čekati sigurnu smrt te se on zaputi s njima. Za jedan dan nisu mogli stići u Bremen pa kad su stigli u neku šumu odlučili su tamo prenoćiti. Magarac i pas legnu pod visoko drvo, mačak i pijetao popnu se među granje. Pijetao se podne na vrh stabla te u daljini ugleda neku iskricu gdje tinja. Kad su prišli bliže vidješe da je to neka kuća u kojoj se za bogatim stolom časte četiri razbojnika. Razmišljali su kako bi se mogli domoći ukusnog jela i toplog prenoćišta. Tako je magarac prednje noge metnuo na prozor, pas mu skoči na leđa, na psa se popne mačak, a na mačkovu glavu uzleti pijetao. Počnu se glasati što glasnije su znali te uspješe preplašiti razbojnike. Kad su razbojnici pobjegli glavom bez obzira, četiri su se bjegunca počela častiti kao da će tjednima gladovati. Nakon toga legnu da odmore. Nakon nekog vremena razbojnici primijete da u kući nema nikakvog svjetla te pošalju jednog razbojnika neka pretraži kuću. U mraku su se razbojniku mačkove vatrene oči učinile kao žeravica te je primaknuo žigicu ne bi li je zapalio. Ali mačak mu skoči na lice i počne ga grepsti. Pas ga je ugrizao za nogu, magarac ga tresnuo stražnjom nogom, a pijetao je glasno uzviknuo: kukuriku. Ovaj je brže bolje pobjegao, a svojim prijateljima razbojnicima rekao kako je u kući neka vještica. Ispričao je kako je dahnula u njega i izgrebla ga svojim dugim noktima. Pred vratima ga je čovjek ubo nožem u nogu, a u dvorištu ga neka crna neman ošinula batinom. Na krovu je, prema njegovim riječima sjedio sudac i vikao: „Dovedite mi lupeža.“ Razbojnici se više nisu usudili ući u kuću, a bremenski svirači ostali su u njoj.

Više

Rubrika Čitaonica, lektira | Tag , , , , , | Comments Off on Jacob i Wilhelm Grimm – Bajke

Stanari u slonu

Alfa, 2002. god., 32 str., tvrdi uvez.

Napisao: Dubravko Horvatić

Oslikao: Ivan Vitez

Ovu neobičnu priču moja su djeca zavoljela od prve. U potpunosti im je bilo jasna situacija u kojoj se našao slon koji je glavni junak ove priče. Priča je to s kojom se često susrećemo u životu. Ljudi imaju jednu osobinu, a to je da jako poštuju i cijene one kojih se boje. No ako shvate da oni koji su veliki i nisu tako strašni onda brzo mijenjaju ponašanje te često počinju iskorištavati veličinu i položaj tih ljudi. Često je do te mjere da se oni veliki i snažni jednostavno moraju pobuniti kako bi se izborili za goli život.

Više

Rubrika Čitaonica, lektira | Tag , , , | Comments Off on Stanari u slonu

Razbojnici – Friedrich Schiller

Biblioteka Jutarnjeg lista Lektira – klasici

Izdavač: Europapress holding, 2008. god., 134 str., tvrdi uvez.

Prijevod: Alka Škiljan


Likovi:

  • Maximilian von Moor, grof – vladar
  • Karl, sin Maximiliana
  • Franz, sin Maximiliana

Više

Rubrika Čitaonica, lektira | Tag , , , , | Comments Off on Razbojnici – Friedrich Schiller

Družba Pere Kvržice – Mato Lovrak

Lastavica Lektira, Sarajevo, 1980. god., 127 str., tvrdi uvez.

Bilješka o piscu:

Mato Lovrak rodio se 8. ožujka 1899. god., u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara. Učiteljsku školu završio je u Zagrebu, a kao učitelj je radio po raznim mjestima Lijepe naše. Umro je 13. ožujka 1974. god. u Zagrebu. Pisac je hrvatske dječje realistične pripovijetke i dječjeg realističnog romana. Napisao je nekih tridesetak knjiga, a najpoznatija od njih svakako su Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice. Ova dva Lovrakova romana snimljena su i kao dječji filmovi.

O djelu:

Više

Rubrika Čitaonica, lektira | Tag | 1 Comment

Ezopove basne

(Biblioteka Vjeverica, Mladost, 1978. god., 177 str., tvrdi uvez)

Vjerojatno ste već svi do sada čuli za Ezopove basne i moralnu pouku koju sadrži svaka od njih. Manje je poznato da je Ezop (620 – 560 g. pr. Kr. bio rob i pripovjedač koji je živio u Staroj Grčkoj. Pisao je kratke priče u kojima su glavni likovi životinje koje su imale ulogu vjernog prikazivanja ljudskih slabosti i problema. Koristeći se starim, ali uvijek aktualnim temama i kritičkim promatranjem ljudi oko sebe Ezop je stvorio novu književnu vrstu – basne. Inspirirao je mnoge pisce basni, od najpoznatijih Jeana de la Fontainea. Ezopove basne su pisane u prozi, a njihove osnovne karakteristike su kratkoća te jednostavan i jasan stil pisanja.

Kratki sadržaj nekih od najpoznatijih Ezopovih basni:

Više

Rubrika Čitaonica, lektira | Tag , , , , , , , , , , , | 1 Comment