lektira

Plesna haljina žutog maslačka

Nakladnik: Golden marketing, Zagreb 1999., tvrdi uvez, 32 str.

Napisala: Sunčana Škrinjarić

Ilustrirao: Damir Facan-Grdiša

Bilješka o piscu: Sunčana Škrinjarić je rođena 1931. u Zagrebu gdje je završila pedagošku akademiju. Željela je postati učiteljica no put ju je odveo u drugom pravcu tako da je postala novinarka i književnica. Napisala je puno knjiga za djecu i odrasle, a njezine su knjige za djecu više puta nagrađivane. Više

Rubrika Čitaonica, lektira | Tag , , | Comments Off on Plesna haljina žutog maslačka

Poštar Zeko Brzonogi

Nakladnik: Naklada HAID, Zagreb, 2003., tvrdi uvez, 24 stranice

Napisao: Želimir Hercigonja

Ilustrirala: Dubravka Kolanović

Bilješka o piscu:

Želimir Hercigonja se kao književnik afirmirao svojim stvaralaštvom za djecu. To su bajke i priče Bajkovnica (1997.), Srebrnasta nit snova (1999.), Vladadar ledene osame (2000.) Zatim objavljuje slikovnice: Tuga, radost i divlja svinja (2001.) i Maslačkova kruna (2001.). Objavio je i svoj prvi roman Tajni leksikon (2001.). Više

Rubrika Čitaonica, lektira | Tag , , , , , | Comments Off on Poštar Zeko Brzonogi

Crni mačak – Edgar Allan Poe

Izdavač: Školska knjiga, Zagreb 1985., tvrdi uvez, 140 stranica

Sadržaj:

Pisac je oduvijek bio nježna osoba te je bio jako privržen kućnim ljubimcima. Kad se oženio bio je jako sretan što je u svojoj ženi otkrio sličnu narav. Imali su ptice, zlatne ribice, psa, kuniće, malog majmuna i jednog mačka po imenu Pluton. Mačak je bio potpuno crn i bio je piščev omiljeni ljubimac te je ovaj puno vremena provodio igrajući se s njim. Uskoro je pisac počeo puno piti. Jednom je prilikom došao kući veoma pijan, a mačak ga je počeo izbjegavati. Ovome to nije bilo drago te ga je jednom u pijanom stanju zgrabio, a mačak mu je zadao malu ranicu na ruci. Ovaj mu je nožićem izrezao jedno oko. Kad se ujutro probudio bilo mu je žao. Mačak se oporavio no pisca je nešto tjeralo da nastavi i okonča zlo koje je nanio nedužnoj životinji. Tako ju je jednog jutra objesio o granu nekog drveta. Preko noći je izbio požar i sve je izgorjelo. Netko od gomile je ubacio piscu leš mačka kroz prozor u postelju ne bi li ga probudili. Mjesecima se nije mogao osloboditi priviđenja crnog mačka. Jedne noći je ugledao crnog mačka koji ga je neodoljivo podsjećao na Plutona samo što ovaj nije bio potpuno crn već je imao na prsima neodređenu bijelu mrlju. Ispočetka je pisac jako volio tog mačka no s vremenom ga se počeo bojati. Tada je shvatio da ni taj mačak nema jedno oko, a ona mrlja na prsima je poprimila oblik vješala. U podrumu je podigao sjekiru da ga ubije. U trenutku kad se spremao zadati mačku smrtonosan udarac, došla je njegova žena te mu zaustavila ruku. Umjesto mačka, pisac je ubio vlastitu ženu te je njeno tijelo zazidao u podrumski zid. Sad mu je samo još ostalo ubiti mačka. Kad je policija došla u podrum, iz zida se čuo plač, a zatim glasan vrisak i krik. Kad su srušili zid pojavio se leš žene već u stanju raspadanja, a na glavi sjedio je crni mačak.

Više

Rubrika Čitaonica, lektira | Tag , | Comments Off on Crni mačak – Edgar Allan Poe

Posljednji Stipančići – Vjenceslav Novak

Bilješka o piscu:

Vjenceslav Novak, najplodniji pisac hrvatskog realizma, rodio se 1859. godine u Senju. Rano je ostao bez roditelja. U Senju je završio osnovnu školu i dva razreda gimnazije, zatim u Gospiću još dva razreda, a nakon toga je u Zagrebu završio učiteljsku školu. Prvih je pet godina službovao kao učitelj u Senju, a onda ga je vlada poslala na školovanje u Prag. Tri je godine studirao glazbu, radio na učiteljskoj školi u Zagrebu, najprije kao učitelj, a onda kao profesor. Rano se oženio i imao je više djece. Iako je dugo bolovao od tuberkuloze i živio teškim životom slabo plaćena državnog službenika, neumorno je radio i naporno radeći umro nad rukopisom 20. Rujna 1905. Godine. U književnosti se Novak javio 1881., u godini Šenoine smrti, romantičnom pripovjetkom Maca u kojoj opisuje borb između Turaka i kršćana u Hercegovini. U časopisu Hrvatska vila i Vijenac počinje objavljivati kratke pripovjetke sa suvremenom tematikom. Novak ne opisujesamo vlastiti zavičaj kao većina hrvatskih realisa već se bavi u svom djelu raznolikostima hrvatskog života. Opisivao je sve društvene staleže i nastojao oslikati sve pojave u gospodarskom, društvenom, kulturnom i političkom životu tadašnje Hrvatske. Novakova pripovijesti i romane povijesničari književnosti obično dijele na četiri tematska područja: grad Senj u prošlosti i u njegovu vremenu (Pod Nehajem, Posljednji Stipančići, djelomično u romanu Pavao Šegota i u nizu pripovijedaka, Podgorje – kraj ispod Velebita, od Senja pema jugoistoku (Podgorske pripovjetke, Podgorka), hrvatsko građanstvo i malograđanstvo (Pavao Šegota,Nikola Baretić, Dva svijeta, Zapreke, Tito Dorčić) te život radnika, gradske sirotinje isiromašnih đaka (U glib, Iz velegradskog podzemlja, Nezavisnost i bijeda). U romanima i pripovijestima vezanim uz građanski i malograđanski svijet Novak je prikazao svijet činovnika, intelektualaca i poluintelektualaca, rgovaca, obrtnika, radnika, slugu i sluškinja. On donosi potresne slike podrumskih stanova, vlažnih đačkih sobica rasadišta tuberkuloze, kobne bolesti koja će život odnijeti i samom piscu.

Više

Rubrika Čitaonica, lektira | Tag , | Comments Off on Posljednji Stipančići – Vjenceslav Novak

Alkar

O piscu: Dinko Šimunović je jedan od najznačajnijih pripovjedača hrvatskog modernizma. Rodio se u Kninu 1. rujna 1873. Djetinjstvo  je proveo u selima Dalmatinske zagore. maturirao je 1892. na Učiteljskoj školi u Arbanasima (Zadar), a iste je godine počeo raditi kao učitelj u Hrvacama. Kasnije je radio u Graditeljskoj školi u Splitu, a nakon umirovljenja 1929. seli u Zagreb gdje je umro 3. kolovoza 1933. Iza sebe je ostavio zbirke pripovjedaka Mrkodol (Mrkodol, Alkar, Muljika, Duga, Rudica) i Đerdan, romane Tuđinac i Porodica Vinčić te knjige autobiografske proze Mladi dani i Mladost. Više

Rubrika Čitaonica, lektira | Tag , , , , , | Comments Off on Alkar