Nora (Kuća lutaka) – Henrik Ibsen

Mozaik knjiga, 2004. god., 139 str., tvrdi uvez.

Tema djela: Kritika položaja žene u društvu i u braku, zalaganje za ženska prava

Karakterizacija likova:

Nora

  • glavni lik drame, lik koji u sebi nosi puno više od onoga što kazuje, čini i pokazuje
  • rano ostaje bez majke, pa djetinjstvo provodi uz oca koji je pazi, mazi i igra se s njom
  • odnos Nore i njenog oca bitno određuje njenu sudbinu jer se u Nori razvija neka vrsta Edipovog kompleksa
  • Nora kao odrasla osoba u vezama traži zamjenu za oca, sigurnost i nježnost
  • u djelu se može uočiti nesklad između Norina ponašanja i godina
  • svjesna je svog tijela i svoje senzualnosti, voli da joj se muškarci dive, a kad to postigne, igra se s njima kao s lutkama
  • toliko je koncentrirana na svoj ugodan život da u odnosu prema Kristini otkriva svoju bezosjećajnost i sposobnost empatije
  • na kraju Nora odlučuje promijeniti se jer vidi da tako dalje ne može
  • svoje dužnosti žene i majke ona pretpostavlja dužnostima prema samoj sebi
  • na taj način od djevojčice stvara novu, zrelu ženu

Helmer

  • Norin suprug; slab je prema Nori, sve joj dopušta
  • za njega je ona ukras, a ne žena dužna poštovanja
  • na prvi pogled je vrlo uredan, marljiv i častan, a ispod te maske krije se ispraznost, slabi karakter i promašenost
  • on ne shvaća da žena u braku može biti nešto drugo osim zabave
  • boji se za svoj ugled i položaj u društvu
  • na kraju možemo primijetiti da mu osim samog sebe ništa drugo nije toliko bitno
  • on je kukavica, čovjek koji ne može činiti čuda

Gospođa Kristina Linde

  • žena koju kroz život prati nesreća
  • zbog bolesne majke i svoje braće zanemaruje sebe i svoj život
  • prisiljena je udati se za bogataša, a ne za osobu koju voli
  • također je prisiljena raditi i sama se snalaziti u životu
  • predstavlja osobu sasvim suprotnu Nori

Krogstad

  • lik ucjenjivača koji se preobražava te nenadano otkriva postojanu i iskrenu ljubav prema gospođi Linde
  • život ga, kao i nju nije mazio, bavio se svakakvim poslovima
  • prema Nori se ponaša kao prema finoj i razmaženoj gospođi

Doktor Rank

  • osoba koja sluti skoru smrt, teško je bolestan (suši mu se kralježnica od sifilisa)
  • on je dugogodišnji prijatelj obitelji Helmer i Norin samozatajni obožavatelj koji se stalno otkriva
  • njegova ljubav prema Nori je platonska i čista
  • ona mu istovremeno daje nadu te se igra s njim kao s lutkom
  • on zna da će ga Helmerovi brzo zaboraviti jer „tko ode, brzo bude zaboravljen“
  • sam objavljuje svoju smrt

SADRŽAJ:

Bliži se Božić i Nora odlazi u kupnju te kupuje djeci i suprugu, Torvaldu Helmeru poklone. Kupuje i slatkiše koje sakriva od Helmera kao malo dijete te ih jede kad ostane sama. Helmer dobiva posao direktora banke, a to Nori puno znači. Sretna je i ponosna zbog novca kojeg će njen suprug u budućnosti zarađivati. Nora i Helmer imaju troje djece. Djecu čuva i o njima brine dadilja, a Nora ih pušta k sebi kad poželi poigrati se s njima. Dolazi Norina prijateljica, gospođa Kristina Linde koja je ostala udovica, a Helmer joj daje obećanje kako će joj pronaći posao. U njihovu kuću dolazi i obiteljski prijatelj, doktor Rank koji je jako bolestan. On je potajno zaljubljen u Noru, ali joj to još otvoreno ne priznaje. Nora je pak toga cijelo vrijeme svjesna, ali se poigrava s njime kao s malim djetetom. Nora otkriva Kristini svoju tajnu. Posudila je novac te ga mora vraćati vjerovniku Krogstadu, a to je učinila kad je Helmer bio smrtno bolestan i morao je otputovati kako bi ozdravio. Suprugu je rekla da joj je novce dao otac jer je znala da on mrzi posuđivanje novaca. Zapravo je krivotvorila očev rukopis. Dolazi Krogstad koji ucjenjuje Noru da nagovori supruga kako mu ne bi dao otkaz. Ako mu Helmer da otkaz, on će mu reći njenu tajnu. Nora nagovara Helmera da ne otpusti Krogstada, ali on mu ipak šalje otkaz jer je vrlo krut u poslovnim stvarima. Krogstad šalje pismo Helmeru u kojem mu sve objašnjava, a Linda obećaje Nori kako će ga nagovoriti da odustane. Doktor Rank priznaje Nori da je voli, ona mu daje lažne nade poigravajući se njegovom ljubavi i njegovim osjećajima. Nora zadržava muža na balu kako ne bi otvorio pismo, ali Linda i Krogstad se slože da bi mogli ispraviti ljubavne pogreške koje su učinili u prošlosti. Također se slažu da Helmer mora sve saznati kako bi on i Nora riješili probleme na kvalitetan način. Helmer pročita pismo, optužuje Noru, osuđuje ju i prijeti joj. Govori joj kako su sada samo formalno muž i žena, zabranjuje joj čak i odgajanje njihove djece. Stiže Krogstadovo pismo u kojem odustaje od ucjene i sve zaboravlja. Helmer se drastično mijenja pod utjecajem pisma, moli Noru da mu oprosti, govori kako je spašen. Doktor Rank najavljuje Nori i Helmeru svoju smrt, odlazi u svoju kuću i ondje ostaje do svoje smrti. Nora shvaća da je cijeli život provela kao lutka, prvo svom ocu, zatim mužu. Shvaća da su njena djeca njene lutke. Postaje svjesna činjenica da zapravo nikog ne voli jer ne zna voljeti; da nema svoje mišljenje i da ne vjeruje ni u Boga ni u što drugo. Potaknuta činjenicom da nema svoju osobnost ostavlja muža i djecu te odlazi kako bi pokušala od sebe stvoriti osobu i kako bi napokon pokušala odrasti.

BILJEŠKE O PISCU

Henrik Ibsen (1828. – 1906.), najveći je norveški dramatičar. Nezadovoljan političkim i društvenim prilikama u Norveškoj dio života provodi u inozemstvu. Prva faza stvaranja je izrazito romantična – drame piše u stihu, teme uzima iz nacionalne povijesti, a junaci su jake ličnosti uvjerene u svoju povijesnu misiju. Prijelaz na kasnije stvaranje tvore Brand (1866) i Peer Gynt (1867) u kojima reagira na norveške prilike i približava se tzv. drami ideja. U djelima iz drugog razdoblja prelazi na prozni izraz i suvremenu tehniku te daju oštru kritiku malograđanskog društva i njegova lažnog morala. Uzdiže čovjeka koji se suprotstavlja društvenim konvencijama. Osobito se zanima za probleme braka i društveni položaj žene (Stupovi društva (1877.), Lutkina kuća, poznatija pod imenom Nora (1879.), Sablasti (1881.), Neprijatelji naroda (1882.) i dr. U posljednjim dramama ulazi duboko u psihu svojih junaka, nastoji protumačiti tajne porive ljudskih postupaka. Pritom često napušta strogo realističko prikazivanje i čvrstu strukturu, unosi u djela lirska raspoloženja i svakom se novom dramom sve više približava simbolizmu. U tom razdoblju nastala su djela Divlja patka (1884.), Rosmersholm (1886.), Žena s mora (1888.), Hedda Gabler (1890), Graditelj Solness (1892.). Ibsenov je zapis, zahvaljujući majstorskom scenskom izrazu, snažno djelovao na europsko mišljenje kao i na tematiku i tehniku europske drame.

Srodne teme:
  1. Sunčevi dragulji – Nora Roberts

Objavljeno u rubrici lektira, Čitaonica | Tag članka: , , , . Označi link.

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *

*


*

* Copy this password:

* Type or paste password here:

6,694 Spam Comments Blocked so far by Spam Free Wordpress

Moete koristiti slijedeće HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong> Ispravan XHTML