Ana Karenjina – Lav Nikolajevič Tolstoj

Školska knjiga, 2004. god., 580 str. – I dio i 536 str. – II dio, tvrdi uvez

Ovo je priča o ruskom društvu s kraja19. stoljeća u kojoj se isprepliće nekoliko ljubavnih trokuta. Prvi je onaj Stjepana Arkadjiča Oblonskog i njegove žene Darje Aleksandrove. Oni imaju petoro djece no on je vara s guvernantom. Ona ga namjerava ostaviti, ali promijeni mišljenje kad im u posjet dolazi Stivina sestra Ana Karenjina Arkadjevna, žena poznatog državnika Alekseja Karenjina. Darja pod Aninim utjecajem oprašta nevjeru  svom suprugu, ali ima naznaka da joj je on i dalje nevjeran. Drugi je ljubavni trokut (glavni) onaj Ane Karenjine koja u Moskvi upoznaje grofa Alekseja Vronskog u kojeg se zaljubljuje. Ana i njen muž Aleksej Karenjin imaju postojan brak, ali brak bez ikakve strasti i bez snažnih, dubljih emocija. On za njom odlazi u Petrograd gdje njih dvoje započinju svoju ljubavnu vezu. Redovito se sastaju i kad Karenjin saznaje za to, pobuni se. Ana se i dalje nastavlja sastajati s Vronskim te uskoro zatrudni. Svoju trudnoću Vronskom priznaje neposredno prije jedne konjičke utrke te Vronski umalo pogiba. Ana se jako uplaši te javno, pred svima pokazuje svoje osjećaje prema Vronskom. Prije odlaska u Moskvu, Vronski je udvarao Kiti Šćerbackoj, sestri Darje Aleksandrovne. Ona je zbog njega odbila prošnju Konstantina Dmitriča Levina jer je prema mišljenju njene majke, Vronski bio bolja prilika za nju. Kiti shvaća da je živjela u zabludi. Zbog velikog razočaranja u svoje odluke i u Vronskog, razboli se te odlazi na liječenje u njemačke toplice. Kad se vraća Levin je ponovno zaprosi, a ona te pristaje na brak. Ana u vezi s Vronskim rodi djevojčicu te zamalo umire pri porodu. Zove Alekseja Karenjina u bunilu te ga moli za oprost. On joj je zbog javnosti spreman sve oprostiti te traži samo formalni brak te da se ona zauvijek završi svoju ljubavnu priču s Vronskim. No ona nakon oporavka od poroda ipak odlazi u Italiju s Vronskim. Ostavlja muža te odbija njegovu ponudu za rastavu smatrajući kako je nije dostojna. Ostavlja i sina Serjožu kojega joj muž ne želi dati.

Ana i Vronski nastavljaju živjeti u inozemstvu sa svojom kćerkicom Anom. Ana Karenjina pak nikako ne može zavoljeti djevojčicu te stalno misli na Serjožu. Na njegov rođendan čak ga na prevaru posjećuje. Aleksej Aleksandrovič pada pod utjecaj grofice Lidije Ivanovne koja je zaljubljena u njega. Zamrzi Anu te joj više ne želi dati rastavu. Umire Levinov brat Nikolaj te Levina nakon bratove smrti počinju mučiti mračne misli o životu i smrti te sve manje i manje jasno vidi smisao života. Kiti rađa prelijepog dječačića Mitju no u Levina izostaju oni očekivani očinski osjećaji pa je još više razočaran. U jednom trenu, prije Kitina poroda Levin posjećuje sa Stjepanom Arkadjičem Anu Karenjinu te se umalo i zaljubljuje u nju. Darja Aleksandrovna rađa još jednu djevojčicu no to ne sprečava Stjepana Arkadjiča da i dalje odlazi sa drugim ženama te troši novac uludo. Doli (Darja)ostaje na rubu bankrota sa šestero djece no materijalno ju pomažu Levin i Kiti. Društvo osuđuje Anu Karenjinu te između nje i Vronskog rade razliku osuđujući nju, a ne njega. Ana mu počinje zamjerati što on odlazi u društvo, a ona ostaje kod kuće. Krivi ga i zato jer je zbog njega ostala bez svega: časti, ugleda, položaja u društvu, a ponajviše bez sina. On pak nju okrivljuje što ga ona želi bezuvjetno vezati uz sebe, dom te uz svoju usamljenost i patnju te ga kazniti za svaki izlazak iz kuće. Krivi ju i stoga jer ona nema potrebu riješiti svoj položaj u društvu, tj. dobiti rastavu od muža. Zbog osude društva nakon povratka iz Italije odlaze živjeti na selo te se zbog toga Vronski odriče svoje karijere. Kako se povećavaju sukobi između Vronskog i Ane, ona uzima sve više i više lijekova. Pomućena razuma na kraju se baca pod vlak. Vronski je nekoliko mjeseci u šoku, a onda utjehu pronađe u novom ratu koji je izbio između Turaka i Srba te odlazi u rat pomoći Srbima. Njegovu i Aninu kćerkicu predaje u ruke Alekseju Aleksandroviču Karenjinu. Levin napokon pronalazi duševni mir te zavoli svog sina, Mitju.

KNJIŽEVNI ROD: epika
VRSTA DJELA: roman
VRIJEME RADNJE: 70-ih godina 19. stoljeća
MJESTO RADNJE: Moskva, Petrograd

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:

Ana Karenjina

  • glavni lik romana, žena čija je sudbina određena njenim vlastitim odlukama, ali i osudom društva u kojem je živjela
  • na početku djela Ana je okarakterizirana kao časna, prekrasna žena državnog službenika
  • kako u braku nije pronašla ono za čim joj je srce žudjelo (strast i snažnu, iskrenu ljubav) usmjerila je svu svoju ljubav na sina Serjožu
  • zbog hladnoće u svom braku Ana se slijepo zaljubljuje u Vronskog
  • zbog ostvarenja svoje iskrene ljubavi i sreće Ana se odlučuje na drastičan čin
  • ostavlja muža, napušta čast i ugled vjerojatno znajući u dubini duše da to više nikada neće moći vratiti
  • najviše od svega smeta ju što je zanemarila svoje majčinske dužnosti ostavivši svog sina Serjožu
  • sve to postepeno Ana zamjera Vronskom te to samo produbljuje razdor između njih i razdvaja ih

Aleksej Vronski

  • iskreno se zaljubljuje u Anu te zbog nje zanemaruje svoju karijeru
  • postepeno joj zamjera što ona nema potrebu riješiti svoj položaj te što im dijete ne nosi njegovo prezime
  • bio je uvjeren da će ljubavni zanos i strast trajati vječno, a s vremenom ljubav mijenja oblik na što on nije bio spreman

Karenjin

  • lik hladnog i proračunatog čovjeka koji svojoj ženi pruža materijalnu sigurnost, dužno poštovanje, ali ne i ljubav
  • brine o tome što će društvo misliti te je zbog toga spreman ostati uz Anu u formalnom braku brinući o djeci
  • na kraju djela pokazuje svoju plemenitost time što ostaje brinuti o Aninoj kćerkici

BILJEŠKA O PISCU:

Lav Nikolajevič Tolstoj je jedan od najvećih pisaca realizma. Rođen je 1828. godine u mjestu Jasna Poljana. Roditelji su mu umrli još dok je bio dijete pa su ga odgajali rođaci. Vodio je prilično neuredan život, često se zaljubljivao, odavao piću, kartanju i vrijeme provodio s promiskuitetnim ženama te je  često sam sebi obećavao kako će zauvijek prestati s takvim načinom života. Prvi je roman  „Kozaks“ izdao 1863. godine. Neka od njegovih najpoznatijih djela su: Povijest jučerašnjeg dana , Djetinjstvo , Dječaštvo , Mladost, Obiteljska sreća , Platnomjer, Rat i mir , Azbuka, Kavkaski zatvorenik , Ana Karenjina, Ispovijed, Što nam je onda činiti, Smrt Ivana Iljiča, Kreutzerova sonata… Bio je jedan od najvećih mislilaca svoga vremena. Umro je od upale pluća 1910. godine. Njegovi romani „Rat i mir“ i „Ana Karenjina“ ostali su do danas nenadmašeni u ruskoj književnosti.

Objavljeno u rubrici Čitaonica, lektira | Tag članka: . Označi link.